Crikvenička rivijera

Crikvenicom su vladali razni vladari, čemu svjedoče arheološki nalazi  u ostacima naselja, nalazišta raznog oružja, kopalja, mačeva, nakita i amfora. Prvo su bili Japodi, a od 4. stoljeća pr. Krista Liburni koji su nadzirali kanal između kopna i otoka Krka, te nadgledali stari prometni pravac kroz Vinodol. U doba Antike uz morsku obalu vodile su i važne rimske ceste koje su vodile prema njihovoj rimskoj provinciji Dalmaciji. U 4. st. poslije Krista na tim prostorima zabilježeno je naselje Ad Turres, danas poznato turističko naselje u Crikvenici.
U 8. stoljeću naseljavaju se Hrvati koji organiziraju svoju Župu sa slobodnim općinama. Bavili su se ratarstvom, stočarstvom i ribarstvom. Razvili su vještinu uzgoja vinove loze od romanskog stanovništva koje je bilo tamo nastanjeno. Župom su vladali Krčki knezovi Frankopani gotovo 450 godina, sve do pogubljenja hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu. 
Zahvaljujući knezovima Frankopanima i slobodnim stanovnicima, 1288. g. nastao je Vinodolski zakon, prvi pravni dokument u Hrvata i jedan od nastariji u Europi, pisan hrvatskim pismom, glagoljicom.
Danas je Crikvenica  primjer suvremenog oblika turizma. Prvenstveno zahvaljujući klimatskim pogodnostima, počeo se razvijati i zdravstveni turizam. Blaga mediteranska klima, mnogobrojni parkovi, uređene plaže i šetnice dobar su razlog za dolazak na odmor, lječenje ili kupnju nekretnine kao dobro uloženu investiciju.